POREMEĆAJI LIČNOSTI
O POREMEĆAJIMA
Poremećaji osobnosti ili ličnosti su oblici ponašanja koji se najčešće javljaju kod psihički nestabilnih ljudi i uzrokuju značajnu patnju ili funkcionalni poremećaj. Dosad je utvrđeno desetak različitih poremećaja i podijeljeno u 3 skupine od najblažih do najgorih. Za sve se misli kako su posljedica kombinacije genetičkih i vanjskih čimbenika. [1]
Svakodnevnost oboljelih
KAKO SE LJUDI NOSE S POREMEĆAJEM
Osobe s poremećajima ličnosti su često najisfrustriranije u društvu. Teže stresu i najčešće razbjesnuju ljude oko sebe uključujući obitelj, prijatelje i liječnike. Većina osoba je uznemirena i nezadovoljna svojim životom te ima poremećene odnose u društvu ili na poslu. Teško uspostavljaju dobre odnose s drugim ljudima. [2]
Poremećaji ličnosti se često javljaju istodobno s naglim poremećajima raspoloženja, anksioznošću (koja sama stvara ljudima mnoge probleme u društvu), ovisnošću i poremećajima prehrane. Osobe s teškim poremećajima ličnosti su u velikoj opasnosti od hipohondrije koja bi još više otežala stanje tim osobama jer bi previše pozornosti pridavali najobičnijim simptomima neke prehlade ili druge bezopasne bolesti. Njihovo roditeljstvo može biti neodgovorno, s emocionalnom udaljenošću ili s previše emocija, ali i zlostavljajuće što dovodi do tjelesnih i psihičkih tegoba u odrastanju njihove djece. [2]
KLASIFIKACIJA POREMEĆAJA
Najčešći poremećaji
Paranoidni poremećaj ličnosti
Paranoidni poremećaj ličnosti karakterizira osobe s velikim nepovjerenjem i sumnjičavosti prema drugim osobama, tako da se njihovi motivi tumače suprotno. Dobronamjernost se može tumačiti kao zlonamjernost. Poremećaj se javlja do rane odrasle dobi.
Osobe s ovim poremećajem pretpostavljaju posljedice bez dovoljne utemeljenosti, bez dovoljno dokaza i provjerenosti da će ih drugi ljudi iskoristiti, prevariti ili im na neki način naškoditi. [2]
Antisocijalni poremećaj ličnosti
Antisocijalni poremećaj karakterizira zanemarivanje i nepoštivanje najobičnijih društvenih pravila. Najčešće počinje u djetinjstvu ili adolescenciji i nastavlja se u odrasloj dobi. Osobe s ovim poremećajem ne pokoravaju se socijalnim normama i misle da mogu činiti kažnjiva djela bez posljedica. Ne obaziru se na želje, prava ili osjećaje drugih ljudi, nego žive po svojim pravilima. [2]
Narcistički poremećaj ličnosti
Narcistički poremećaj ličnosti jedan je od najčešćih i poistovjećuje ga se s umišljenošću. Karakterizira osjećaj veličine, potrebe za divljenjem samom sebi i nedostatka suosjećanja. Osobe s ovim poremećajem često misle da su bolje i "veće" od drugih. Poremećaj se javlja prije rane zrelosti i očituje se u raznim situacijama. [2]
KRITERIJI ZA POSTAVLJANJE DIJAGNOZE POREMEĆAJA LIČNOSTI
intenzivno nastojanje osobe da izbjegne stvarno ili zamišljeno napuštanje od strane drugih
ponavljajuće ulaženje u nestabilne i burne bliske odnose koji su obilježeni oscilacijama između dviju krajnosti: idealizacije i obezvređivanja druge osobe
poremećaj identiteta: naglašeno nestabilna slika o sebi ili doživljaj sebe
ponovljeno samoozljeđivanje ili pokušaji samoubojstva te općenito autodestruktivno ponašanje (namjerno samoozljeđivanje)
česte promjene raspoloženja i emocionalna nestabilnost [3]
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
U Hrvatskoj granični poremećaj ličnosti nazivamo još i borderline poremećajem. Taj naziv potječe iz engleskog jezika.
SIMPTOMI:
Očajnički pokušaji da se izbjegne napuštanje od drugih ljudi
Nestabilni i intenzivni interpersonalni odnosi, koji se za borderlinera izmjenjuju između ekstremnog idealiziranja drugih ljudi i ekstremne devaluacije. To je taj crno-bijeli način razmišljanja koji borderlineri imaju, nema sredine nego su sve ekstremi. Netko je ili divna osoba ili gad.
Poremećaj identiteta: nejasna slika o sebi
Impulzivnost u najmanje dva područja koja su potencijalno autodestruktivna (npr. ovisnost o shoppingu, drogama, alkoholu..)
Ponavljajuća suicidalna ponašanja popraćena odgovarajućim gestama ili prijetnjama, te samoozljeđujuće ponašanje (rezanje itd.)
Afektivne promjene raspoloženja (obično iz super dobrog raspoloženja u totalnu depresiju – opet ekstremi)
Kroničan osjećaj unutarnje praznine
Neprikladan, intenzivan bijes ili teškoće savladavanja bijesa
Prolazna paranoja za koju je okidač stres ili teški simptomi disocijacije (osjećaja nestvarnosti) [4]
Prvi korak u oporavku osobe je aktivna psihoterapija. Psihoterapija općenito pomaže u liječenju svih tipova poremećaja ličnosti. Ako postoji slučaj da je osoba suicidalna, tj. sklona samoozljeđivanju i samoubojstvu, tada će ju se hospitalizirati dok se njeno stanje ne popravi.
Često se pripisuju i lijekovi zvani antipsihotici koji balansiraju nagle promjene raspoloženja jer nagle promjene često mogu izazvati depresiju. Tada se pripisuju antidepresivi. Pripisuju se u određenim fazama liječenja kada je tjeskoba naglašena. [4]
UČESTALOST POREMEĆAJA LIČNOSTI
"Učestalost svih oblika poremećaja ličnosti kreće se oko 13%."
Renata Senić, dr. med., spec. psihijatar
“ Neke prognoze tvrde da će poremećaji ličnosti biti najučestaliji nepsihotični psihijatrijski poremećaji u budućnosti, tzv, nepsihotična psihopatologija budućnosti sa 15 puta većom učestalošću od shizofrenije, 1,5 puta češća od bolesti zavisnosti, raširenija od psihosomatskih i psihodegenerativnih poremećaja.”
Igor Girotto, dr. med., spec. psihijatar
“Pojedine statistike kažu da je mnogo ljudi s poremećajem ličnosti koji se ne liječe, oko 30-50%.”
Renata Senić, dr. med., spec. psihijatar
POMOĆ
Načini liječenja osoba s poremećajima ličnosti razlikuju se prema tipu poremećaja od kojeg boluju, no neki se opći principi mogu primijeniti na sve. Kako većina ljudi sa poremećajima ličnosti ne uviđa isprva potrebu za liječenjem, motivacija često dolazi od nekog drugog. Ljudi često vrlo dobro odgovaraju na podupirače, bila to obitelj ili prijatelji, ali snažno suočavanje s bolešću mora doći od njih samih. Obično je najdjelotvornije kada dobivaju poticaj od svog psihoterapeuta. Terapeut svakodnevno naglašava neželjene posljedice, mišljenja i načina ponašanja osobe, kada se ne bi ta osoba liječila. Katkada terapeut sukobljava osobu s realnošću, ne bi li osoba shvatila koliko je liječenje bitno. Mnogo pomaže uključivanje obitelji osobe i često je to i bitno, budući da pritisak skupine može biti djelotvorniji od terapeuta. Grupno i obiteljsko liječenje, grupni život u određenim mjestima boravka i sudjelovanje u terapijskim društvenim klubovima može pripomoći liječenju. [5]
LITERATURA
[1] msd-prirucnici.placebo.hr (2014) Poremećaji osobnosti. Dostupno 18.5.2017. na http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/psihijatrija/poremecaji-osobnosti
[2] Labura, D. (2016) Poremećaji ličnosti. Dostupno 18.5.2017. na http://www.cybermed.hr/clanci/poremecaji_licnosti
[3] Jendričko, T. (2015) Emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti. Dostupno 19.5.2017. na https://www.zdravobudi.hr/clanak/312/emocionalno-nestabilni-poremecaj-licnosti
[4] krenizdravo.rtl.hr (2016), Granični poremećaj ličnosti. Dostupno 25.5.2017. na https://www.krenizdravo.rtl.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/granicni-poremecaj-licnosti
[5] vasdoktor.com (2017), Poremećaji ličnosti. Dostupno 2.6.2017. na http://www.vasdoktor.com/medicina-od-a-do-z/psihijatrijske-bolesti/992-poremecaji-licnosti
KORIŠTENE FOTOGRAFIJE I SLIKE
[2] http://www.pipschipsvideoclips.com/files/pcvc/images/anketa/poremecaji_licnosti.jpg
[3] http://open.az/uploads/posts/2013-12/1387803022_gl.jpg
[4] https://i0.wp.com/psihocentrala.com/wp-content/uploads/2015/09/borderline2.jpg
[5] https://treatmenttoday.com/wp-content/uploads/2015/05/Antisocial-personality-disorder.jpg
[6] http://www.repcom.hr/wp-content/uploads/2013/08/narcizam-macak.jpeg
[7] http://www.psihoverzum.com/wp-content/uploads/2015/03/licnost-0.jpg
[8] http://poskok.info/wp/wp-content/uploads/2015/06/wpid-wp-1433404784732-502x330.jpeg